17. 3. 2013.

Neformalno obrazovanje


Neformalno obrazovanje sve više izlazi iz senke u kojoj je bilo.
 Sve je cenjeniji stav da je mogućnost usavršavanja kroz celi život postalo neophodno.
Kako se razvijalo naše društvo, proizvod većeg stepena obrazovanja bilo je povećanje apetita za usavršavanjem. Ovaj "fenomen" je uslovljen ubrzanim razvojem nauke i tehnologije. S obzirom na prirodu formalnog obrazovanja i "pravilima organizovanja" toka učenja, ono nije moglo uvek držati korak sa razvojem novih znanja i nastanak neformalnog obrazovanja se upravo na ovim nedostacima temelji. Dakle, neformalno obrazovanje služi da dopuni formalno i da nam da priliku da pristupimo svim onim sadržajima koji su u formalnom nepristupačni ili čak potpuno netaknuti (razni kursevi specifičnih veština, praktičnih poslovnih znanja, ličnog usavršavanja poput plesa, pisanja, korišćenja raznih medija...). U nekim slučajevima, zbog nedostatka dovoljno efikasnog modela fleksibilnog formalnog obrazovanja, neformalna edukacija je nosilac smanjenja jaza između postojećeg i potrebnog obrazovanja, naučnih disciplina i želja mladih ljudi. Neformalno obrazovanje se sprovodi kroz aktivnosti kao što su kursevi, seminari, predavanja, konferencije, radionice, razni tipovi treninga, kao i volontiranje.Sve ono na čemu Škola plus već dvanaestu godinu temelji svoj volonterski rad.

Iako neformalno obrazovanje nije zakonski propisano i ne postoje direktno određena pravila kako ono treba da izgleda, mora postojati okvir u kome će se ono sprovoditi, kao i unapred razrađeni ciljevi i zadaci koje će pratiti i koji će biti prilagođeni ciljnoj grupi. Upravo zbog diferencijacije edukativnog sadržaja, on mora biti fleksibilan kako bi odgovarao svim polaznicima. Ono što je tipično za neformalno obrazovanje je da postoji dobrovoljno učešće polaznika tih kurseva, seminara i slično, često nezavisno od godina, iskustva i prethodnog obrazovanja. Predavač mora biti obučena i kompetentna osoba i njegova uloga nije da samo "predaje" polaznicima već između njih mora postojati razmena iskustava i veština, i učenje kroz praktičan rad, tako da oni koji uče postaju aktivni činioci procesa učenja.Po tome je Škola plus poznata i van okvira Srbije.

  S tim u vezi, rukovodstvo Škole plus, prateći godišnji program rada ustanovljen za ovu školsku godinu, iskoristilo je neradne dane u našim školama i posetilo kolege u Rumuniji.U pitanju je Gimnazija “Eftimije Murgu” u istoimenom gradu.Potpisan je memorandum o saradnji, koji podrazumeva zajedničke programe edukacija i sve ostale aktivnosti koje medjunarodni aspekt prožima.
Sa ljubaznim direktorom škole gospodinom Popovici Ionom, obišli smo školsku zgradu i moderne kabinete a kolege su nam izložile na licu mesta kako izgleda njihov nastavni proces, po evropskim standardima. Puno novih saznanja, ideja i mogućnosti.Potencirana je želja za razmenom učenika, o čemu će više reči biti prilikom njihove posete Beloj Crkvi u proleće.


Upriličili su nam prijem kod predsednika opštine, obišli smo Gradski muzej i Gradsku galeriju.U popodnevnim časovima održan je Kongres učitelja, na kojem su nam uz pomoć Smart tabli i video prezentacija približili korišćenje modernih tehnologija.

Neformalno obrazovanje podržava obrazovanje koje traje celog života, a predavači imaju veliku odgovornost da približe temu i zainteresuju učesnike, te na taj način osiguraju kvalitetan nivo znanja koji će posle te obuke steći i umeti da primene u daljem školovanju. To je fokus rada u Školi plus, kao alternativni način da se dodje do novih saznanja, kroz jačanje elemenata doživotnog procesa učenja

Jasmina Turturea, predsednica Škole Plus